Good to the last drop (1907)
Američki predsjednik Roosevelt nije imao pojma kakvim xafsinškim talentom raspolaže. Kada je prošetao sajmom u Nashvilleu 1907. godine i probao kavu sa štanda Joela Owsleyja Creeka, jednostavno je provalio: 'Dobra do zadnje kapi.' Poduzetni Joel, začetnik branda Maxwell House, munjevito je patentirao rečenicu za svoju reklamnu kampanju i efikasno se riješio propagandnih izdataka za sljedećih 100 godina - s obzirom na činjenicu da Maxwell do danas fura isti slogan.

Foto: inc.com

Diamond is forever (1948)
Jedan od najprepoznatljivijih svjetskih reklamnih pokliča iskemijao je Frances Gerety za draguljare De Beers Consolidated. Kakve veze imaju dijamanti s vječnošću, još nije znanstveno elaborirano, no koga briga ako stvar šljaka u predjelu mozga zaduženom za romantične ljige. Slogan je završio kao opće mjesto pop kuture, od imena za film Jamesa Bonda do bapskog komentara uz nedjeljnu kavicu.

Drugi smo, pokušavamo bolje (1962)
Bez sumnje jedan od najinteligentnijih reklamnih uleta, što će potvrditi svaki xafsinški guru. Skucao ga je Doyle Dane Bernbach za Avis, kompaniju za iznajmljivanje automobila. Zavođenje je dvostruko. Priznanjem da su drugi postaju simpatični (svi želimo podržati slabije), a trud da se bude bolji samim time dobiva na iskrenosti, što je nenadmašan adut.

Foto: inc.com

Let your fingers do the walking (1962)
Još jedan slogan koji se linja reklamnim eterom već skoro pola stoljeća. Izmislio ga je Geers Gross za tzv. Yellow Pages, englesku inačicu malog oglasnika. 'Neka tvoji prsti odrade hodanje' bi, doduše, netko mogao ozbiljno shvatiti i početi na rukama tražiti posao ili rabljenu vešmašinu. Ako već prstići moraju šetati, ima i boljih mjesta.

Foto: inc.com
Prava stvar (1969)
'It's the real thing' samo je jedna od oko 45 reklamnih parola koje je Coca-Cola izbacila od svog osnutka 1886. godine, no ostala je najupečatljivija. Ne samo da vam govori da pijete pravu kolu, a ne imitatorski ispljuvak, već vam sugerira da je stvar koju pijete 'prava'. S obzirom na to da nitko ne zna što bi trebalo biti 'ono pravo', a svi ga nesnosno želimo, neizmjerno je ljubazno kad nam korporacija servira odgovor i skrati nam filozofske muke.


Kada apsolutno, definitivno treba biti tamo sljedeći dan (1982)
Izvorno, kultni Fedexov slogan glasio je 'When it absolutely, positively has to be there overnight' i ispao je iz kreativne radionice Ally & Gargana. Premda više nije u upotrebi, fora uspjeha bila je u brutalnoj jednostavnosti i izravnosti poruke. Danas posluju pod egidom 'World on Time'.

Gdje je govedina? (1984)
Baš nalik frazi o vječnosti dijamanata, slogan za fast food lanac Wendy's uhljebio se u svakodnevnom žargonu Amerikanaca i Kanađana. Pitanje hoće reći 'gdje je ono bitno'. Pojavilo se prvi puta u reklamnom spotu gdje žena dobiva hamburger od konkurenta, vidi samo žemlju te se pita gdje je govedina. Kada je kasnije iste godine u predizborima za američkog predsjednika jedan od kandidata upitao suparnika: 'Where's the beef?', fraza je postala sveprisutna.

Foto: inc.com

Just do it (1988)
Postoji li netko tko to nije učinio? Slogan 'Just do it' za Nike je smislio Dan Wieden i otišao u legendu. Što je to što bismo trebali učiniti, nažalost, nije dalje pojašnjeno. Možda bi bilo fer da je Dan ostavio svoj broj telefona za preciznije upute. Ovako nam jedino preostaje nositi najkice i misliti da je upravo to ono što smo 'samo trebali napraviti'. Ma nije valjda.

Foto: inc.com

Got milk? (1993)
Tko bi rekao da su dvije riječi i jedan upitnik povećali američku potrošnju mlijeka za 20 posto. 'Imaš mlijeka?', smišljen pod paskom tvrtke Goodby Silverstein & Partners, spada u sam vrh sloganskih anala. Reklamna kampanja dobila je ikonički karakter, fraza ima vlastitu web stranicu i teško je za povjerovati da je pitanje koje očekujete eventualno od prvog susjeda u neko nebulozno doba dana ili noći dobilo snagu nekakve 'abrakadabre' i natjeralo američke zombije da kupuju više mlijeka. Ali, eto, jest.

Foto: inc.com

Think different (1997)
Foto: inc.com
Slogan za Apple kompjutere lansiran je u komercijalni eter 1997. i prikazivao je ikone suvremene kulture združene pod zajedničkim nazivnikom - misli drukčije. Prodefilirali su tu Bob Dylan, Albert Einstein, Mahatma Gandhi i ostala ekipa koja je vjerojatno mislila drukčije ali još vjerojatnije nije pri tome mislila na Apple. 'Think different' kampanja dobila je stoga i zasluženi parodični komentar.