Što se tiče uticaja bloga na ciljane javnosti - ono što me iznenadilo u Web 2.0 manifestu, je to da broj posjeta nije presudan pri uticaju na javnosti.(?!) (evo šta je Web 2.0. ukratko)
        No kada je riječ o korporativom blogu jasno je iz Dellovog slučaja da se firme sve više brinu o svom učešću u blogosferi jer se čitava afera toliko razbuktala da su čak i tržišni analitičari upozorili da će tvrtka 'pretrpjeti dugoročne štete zbog negativne percepcije branda u javnosti'.
        Ipak, moram priznati da me je iznenadila vijest u kojoj se kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci primjećen rast broja korporativnih blogova u Hrvatskoj. Vjerovatno su poučeni slučajem protesta bloggera protiv PBZ-a i protesta radnika TDR-a ne žele biti van ovih tokova.
        Iako su korporativni blogovi u Hrvatskoj tek u začecima, ako je suditi prema rezultatima sedmičnog istraživanja koje je sproveo liderpress.hr (u kojoj je sudjelovalo 140 ljudi) već 21 % njihovih poduzeća ima blog, a čak 50 % će podići takvu web stranicu prije kraja ove godine.
        Naravno, još je dosta onih u Hrvatskoj koji o tome još ne pomišljaju ili bar - to odgađaju u neku više ili manje blisku budućnost što se vidi iz odgovora na pitanje:
 "Razmišljate li o pokretanju tvrtkinog bloga?"
1. Da, imamo jednog  21%
2. Da, uskoro               50%
3. Ne ove godine         29%

Jučer je koleginica Zarfa Hrnjić, u 11,00 sati u amfiteatru 2 Filozofskog fakulteta u Tuzli javno odbranila magistarski rad pod nazivom "Utjecaj persuazivne komunikacije na javnost u Bosni i Hercegovini".
Za one koji nisu mogli prisustvovati, a interesuje ih kakav je rad zahvaljujući Zarfinoj susretljivosti možete skinuti njenu prezentaciju u Powerpointu na Rapidshareu.
Bilo je interesantno i korisno, moram pohvaliti koleginicu Zarfu i čestitati joj još jednom!

Iz prezentacije:
GENERALNA HIPOTEZA
Željeni utjecaj na javnost postiže se strateškim planiranjem komunikacija utemeljenim na istraživanju ciljnih javnosti i usklađivanjem persuazivne poruke sa njihovim specifičnostima. Utjecaj ne zavisi isključivo od karakteristika reklamiranog proizvoda ili propagirane ideje nego i od socijalnih, ekonomskih, političkih i drugih faktora. Njihovo neuvažavanje može i vrlo skupu promotivnu kampanju učiniti neuspješnom. Jedan od bitnih faktora je i povjerenje javnosti koje je teže zadobiti nego sačuvati. Uprkos sveprisutnosti reklama u svakodnevici javnosti u BIH sve je teže zadobiti njihovu pažnju i povjerenje zbog velikog broja medija i sve veće konkurentnosti na tržištu zbog čega i same persuazivne poruke kao i cjelokupan odnos komunikatora prema ciljnim javnostima zahtijevaju drugačiji pristup.

ISTRAŽIVANJE
Tehnikom pismenog upitnika (“face to face” pristup) ispitali smo 350 građana iz općina Sarajevo, Istočno Sarajevo, zapadni Mostar, Tuzla, Livno, Konjic, Banovići, Zvornik i Bijeljina. Uzorak su činili ispitanici stariji od 15 godina, pretežno iz (većih i manjih) urbanih, ali i iz ruralnih sredina. Vodilo se računa o nacionalnoj, polnoj, starosnoj i obrazovnoj reprezentativnosti uzorka. Istraživanje je provedeno u oktobru i novembru 2006.